
Kreševska župa je, prema
popisu iz 1743, imala 1.705 katolika, dok se njihov broj
1768. god. popeo na 2.230. Pod konac 18. stoljeća (izvješće
iz 1798. godine) kreševski su franjevci na svim svojim
župama pastorizirali 19.512 katolika. Godine 1813. kreševska
je župa imala 2.717 katolika, 1877. godine 3.342, a 1935.
godine, nakon što je župa umanjena raznim diobama na druge
župe, 3.200 katolika.
Franjevci trajno vode
dušobrižništvo katolika u kreševskom kraju od svoga dolaska
u srednjem vijeku. God. 1647. oni pastoriziraju župe
Kreševo, Neretva, Maglaj, Zablaće i Dubica. U vrijeme Bečkog
rata (1683.-99.) brojni su Hrvati katolici prisilno
napustili svoja ognjišta, tako da se njihov broj i u
kreševskim župama smanjio. Početkom 18. stoljeća kreševski
franjevci preuzimaju pastvu i hercegovačkih katolika,
odnosno župe Mostar, Broćno (Brotnjo), Blato i Veljaci, a
kasnije i Sarajevo, koje su pastorizirali sve do 1883.
godine.
Župa Kreševo je 1974. godine
brojala 4.250, a 1991. godine 4.058 vjernika. Rat je, kao i
drugdje u BiH, i ovdje ostavio znatnog traga na brojnost
katolika, pa župa danas broji 3.291 vjernika. Župu tvore
sljedeća naselja: Kreševo, Alagići, Bjelovići, Bukva,
Crkvenjak, Crnići, Drežnice, Kamenik, Kojsina, Komari, Lipa,
Martinići, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Stojčići,
Vodovoji, Volujak, Vranci i Zvizd.