Svetište «Pod špiljom»: Utemeljeno je u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme kad je Kreševom, a i širom okolinom, harala kuga. U špilji su dvojica kreševskih fratara, fra Franjo Gracić i fra Mato Nikolić, liječili oboljele od te opasne bolesti.

Svetište je vjerojatno nastalo u isto doba kad je u njemu djelovala 'ordinacija na otvorenom', i to zahvaljujući činjenici da su Gracić i Nikolić, uz liječenje, održavali i predavanja o prevenciji zaraze kugom, te predvodili skupne molitve. 

Iz tog vremena potjecala su i tri 'kućna spomenika', koja su u svetištu stajala do kraja Drugog svjetskog rata, te Gospin kip, za kojeg se također pretpostavlja da je tu postavljen još u vrijeme Gracića i Nikolića. Do kraja rata svake je godine na blagdan sv. Ane, tu služena misa, a u godinama između Drugog svjetskog i Domovinskog rata svetište je to, uslijed tada prisutnog političkog sustava, prestalo biti. Obnovljeno je tijekom 1990. i 1991. godine, zahvaljujući donacijama iz Kreševa i iz inozemstva: dovedena je električna struja, dobavljen je kip, a svetište je ograđeno.

Svetište «Jastrebine»: Iako je kapela na Jastrebinama napravljena tek nakon rata, kao i pristupni put, te Križni put pored njega, hodočašćenje na to mjesto ima dugu tradiciju. Nekada davno, u vrijeme osmanlijske vladavine, na tom su mjestu ubijeni svatovi i tu su pokopani. Još otada katolici dolaze na Jastrebine, a u novije vrijeme, posljednjih desetljeća, na tom je mjestu podignut veći broj nadgrobnih križeva.

Do kapele na Jastrebinama dolazi se s puta od Kreševa ka Vrancima, a svake prve subote u mjesecu, izuzev zimskih, na Jastrebinama se služi sveta misa.

Osim navedenih hodočastilišta, na kreševskom području postoje i brojni drugi vjerski objekti, a neki od njih odredište su hodočasnika u određene blagdane svake godine. Na Grad, gdje se nalazi spomen-kapela posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kosača hodočasti se u listopadu, na godišnjicu njene smrti, na Jelačke za blagdan sv. Petra i Pavla, itd.

U kreševskoj župi postoje i podružne crkve u Crnićima i Volujaku, te niz grobljanskih kapelica. Godine 1971. u sklopu samostana izgrađena je vjeronaučna dvorana.