Muzej Franjevačkog samostana Iako je kroz burna stoljeća osmanlijske vladavine samostan često i na razne načine stradao, kreševski su fratri uspjeli sakupiti rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji daju prilično jasnu sliku života ljudi na ovim prostorima tijekom proteklih stoljeća. Nije čudno što se najveći broj eksponata odnosi na tradicionalna zanimanja, vezana za eksploataciju ruda i njihovu preradu.           

Tako iz oblasti rudarstva možemo vidjeti primjerke ruda i minerala naših krajeva, zatim alate kojima se ruda kopala i prerađivala. Upečatljiva i vrijedna je kolekcija rudarskih lampi, kao i mnogobrojnih primjeraka alata, od kojih neki potječu još iz antičkog doba. Muzejska postavka o kovanju prikazuje kompletnu  kovačku radionicu («duganju»): tu su mijeh, grno, nakovnji i čekići raznih dimenzija, te raznovrsni primjerci alata. Ova postavka sadrži i proizvode umjetničke kovačije. Također su izloženi alat i proizvodi stolarskog, postolarskog, krojačkog, tkalačkog i opančarskog obrta, kao i zbirka ručnih radova.

U muzeju je postavljena i iznimno vrijedna zbirka minerala i kristala s kreševskog područja, arheološka zbirka iz pretpovijesnog i antičkog doba, kao i numizmatička zbirka.  

Riznica U samostanskoj riznici čuva se veći broj kaleža, monstranci, kadionica, kandila i svijećnjaka, pretežno rađenih u srebru i vrlo često s pozlatom. Najvredniji predmeti potječu iz vremena od 15. do 19. stoljeća. Iz 15. stoljeća potječu jedan kalež i kasnogotički pacifikal, rađeni u srebru s pozlatom, dok je kasnogotička srebrna kadionica iz druge polovice 15. ili početka 16. stoljeća. Renesansna stilska obilježja imaju srebrne gravirane gostarice i jedna srebrna navicula (lađica). Srebrna kustodija s pozlatom (retardirana gotika) potječe iz 17. stoljeća. Barokna stilska obilježja (18. stoljeće) ima nekoliko srebrnih kaleža s pozlatom, bakrena monstranca s pozlatom, srebrni relikvijar i dr. U samostanskoj riznici nalaze se predmeti trojice domaćih majstora: srebrni svijećnjaci Lovre Pavlovića iz 1693. i Ivana Duića iz 1779. godine, te filigranski kalež zlatara Vilića iz 1761. god.

Od tekstilnih predmeta u riznici se nalazi nekoliko kazula iz 17. i 18. st. talijanskog i francuskog podrijetla, te jedan francuski plašt, izrađen nekad  između 1715. i 1735. godine. Od predmeta kulturno-povijesnog i umjetničkog značenja danih 1871. na čuvanje Strossmayeru, nisu vraćene jedna slika i kazula.