Samostanski arhiv U samostanskom arhivu čuvaju se stari dokumenti, kronike i spisi, među kojima je i rukom pisana knjiga Nikolasa de Padua iz XV. stoljeća, zatim vrijedna ostavština fra Grge Martića, te drugih znamenitih franjevaca koji su svojedobno djelovali u Kreševu. Arhiv sadrži i matice krštenih, umrlih i vjenčanih od 1765. godine naovamo.

Tu je i zbirku kopija i originala značajnih povijesnih dokumenata: pismo-povelju kralja Tomaša Dubrovčanima iz 1444. godine, dokument kneza Juraja Vojsalića iz 1434. godine, dozvolu (bujruntiju) za popravak samostana vezira Selima, izdanu 1767. godine, kopiju "Ahdname»", koju je sultan Muhamed II. Osvajač dao fra Anđelu Zvizdoviću 1463. godine i druge.

U arhivu su kronike samostana, uključujući i onu najpoznatiju, pisanu od 1765. do 1817. godine, koja je prije nekoliko desetljeća i objavljena, a najveći dio napisao je fra Marijan Bogdanović. Tu je i kronika fra Franje Bogdanovića , pisana između 1769. i 1814, kao i kronike fra Anđela Šunjića ml. i njegovih nastavljača, pisane u razdobljima od 1864. do 1888. i od 1867. do 1938. godine. Zanimljive su i kronike dr. fra Danijela Bana i drugih (1889.-1923.), te fra Krune Misila. Tu su i kronike župe Banbrdo, te zapisi fra Lovre Mihačevića, fra Luka Dropuljića i fra Grge Lozića.  

Arhiv sadrži i 88 rukopisnih knjiga, od čega je najviše teoloških, a ima i filozofskih, retoričkih i gramatičkih, te onih iz drugih znanosti. Najvrjednija među rukopisnim knjigama bez sumnje je ona Nikole iz Padove, tzv. Summulac Naciolianae.

Sačuvani su i popisi misa iz razdoblja od 1762. do 1967. godine, među kojima su posebno zanimljivi popisi zanatlijskih (rufetskih i esnafskih) misa. Tu su i školski zapisnici, te imenik franjevačkih novaka i zavjetovanih 1768.-1859. i 1895.-1933., te protokol Franjevačke teologije koja je 1887.-1889. radila u Kreševu. Tu spadaju i okružnice Starješinstva za razdoblja 1765.-1790., 1792.-1833., 1850.-1889., 1880.-1898., te okružnice apostolskog vikara 1875.-1880.

O životu samostana mnogo govore i crkveni, te samostanski računi prihoda i rashoda, inventari i popisi nekretnina, te računi ispostavljani za gradnje crkve i samostana. Sačuvano je i 27 svezaka ljekaruša i zbirki recepata.

Brojne su i turske isprave izdane samostanu u raznim razdobljima, a vrlo obimna je i rukopisna ostavština pojedinih franjevaca, među kojima i one fra Grge Martića, fra Lovre Mihačevića, fra Ignacija Strukića, Augustina Čičića, fra Bone Ostojića, Ivana (fra Augustina) Kristića, fra Krune Misila i druge. U fra Grginoj ostavštini su, među ostalim, i brojna pisma pisana ili primana od J.J. Strossmeyera, A. Stadlera, don F. Bulića, A. Šenoe, J. Milakovića, A. Pavića,  K. Hörmanna, S. Kosanovića, I. Kukuljevića-Sakcinskog, F. Markovića, B. Kallaya, H. Kutschere, K. Božića i drugih. Sačuvan je i rukopis »Zapamćenja«, te drugi fra Grgini rukopisi. I rukopisne ostavštine drugih franjevaca sadržajne su i zanimljive za proučavanje, kako života samostana, tako i znanstvenih disciplina kojima su se pojedini od njih bavili.